Manu Takirua
- te reo māmā hei whakaputa whakaaro ki te tūponotanga o tētahi putanga
- ngā putanga e taea ana i tētahi pūāhua tūponotanga
| pūāhua tūponotanga | probability situation |
| putanga | outcome |
| riwhiriwhi | shuffle (cards) |
| pūkei kāri | pack of cards |
| mataono | cube/dice |
Kēmu 1
| Ngā tohutohu |
|
Ka mahi takirua ngā ākonga. Hoatu te Whārangi Tārua 1 (pikitia pūkeko) me te Whārangi Tārua 2 (pikitia kererū) ki ia takirua. Tonoa rātou ki te tapatapahi i ngā pikitia o ngā manu. Kia tekau ngā kāri pūkeko, kia tekau ngā kāri kererū. Riwhiriwhia ngā kāri ka whakatakoto ai i te pūkei, ko ngā mata ki raro. Ka whakatauria e te takirua ko tēhea o rāua hei kohikohi i ngā takirua kāri ōrite, ko tēhea hei kohikohi i ngā takirua kāri rerekē. Mā ia ākonga e tango tētahi kāri (te mea kei runga o te pūkei). Mēnā he ōrite ngā kāri, mā tērā o ngā ākonga e pupuri. Mēnā he rerekē ngā kāri mā tērā o ngā ākonga ērā kāri e pupuri. Ka haere tonu te tangotango kāri kia pau rā anō ngā kāri katoa. Ko te ākonga kei a ia te maha rawa atu o ngā kāri, ko ia te toa. |
Kia whā, kia rima pea ngā kēmu, kātahi ka whakawhitiwhiti whakaaro mō te tūponotanga o roto i te kēmu.
He tauira pātai:
- I a wai te waimarie i tēnā kēmu? He aha ai?
- I a au te waimarie nā te mea he maha ake aku takirua kāri i ā Horomia.
- He ōrite ō māua waimarie nā te mea he ōrite te maha o ā māua takirua kāri.
- He waimarie ake a Hēni i a Pipiri? He aha ai?
- He waimarie ake a Hēni nā te mea he maha ake āna takirua kāri i ā Pipiri i ngā kēmu katoa.
- I ētahi kēmu nō Hēni te waimarie, i ētahi nō Pipiri, nō reira i ngā kēmu katoa, kāore i tino rerekē te waimarie o tētahi i tētahi.
- He āhua ōrite te waimarie o tēnā me tēnā nā te mea he ōrite te maha o ngā kēmu i toa ai rāua.
- He waimarie ake ngā takirua kāri ōrite, ngā takirua kāri rerekē rānei?
- He waimarie ake ngā takirua kāri rerekē, nā te mea koia ngā kāri i kohikohia e Hemi.
- He pērā anō i ngā takirua ākonga katoa?
- Me tuhi ki te papa tuhituhi kia āta kitea ai:
I a wai te waimarie? rōpū takirua kāri ōrite takirua kāri rerekē Hēni rāua ko Pipiri 
Horomia rāua ko Wi 
… 
- He waimarie ake rānei te kohikohi i ngā takirua kāri rerekē, ngā takirua kāri ōrite rānei?
- Mēnā ka tirohia ngā rōpū katoa, he waimarie ake te kohikohi i ngā kāri rerekē.
- Mēnā ka tākaro anō koe i te kēmu ā, he ika tiakareti ka whakawhiwhia ki te toa, he aha tō hiahia – kia kohia mai ngā takirua kāri rerekē, ngā takirua kāri ōrite rānei?
- Ko ngā kāri rerekē nā te mea he nui kē atu te tūponotanga ka waimarie te tangata kohikohi i ngā takirua kāri rerekē.
Kēmu 2
Kia pērā anō i te kēmu tuatahi, engari me tāpiri atu kia whā ngā kāri ruru ki te pūkei.
Kia pērā anō hoki te āhua o te whakawhitiwhiti kōrero, me te tāpiri anō i ēnei pātai:
- He waimarie ake ngā takirua kāri rerekē i tēnei rā, ko ngā takirua kāri ōrite rānei te waimarie i tēnei rā? He aha ai?
- He waimarie ake ngā kāri rerekē i tēnei rā, nā te mea i tāpirihia atu e whā ngā ruru ki te pūkei. Mēnā ko te ruru te kāri tuatahi ka tangohia e au, he nui kē atu te tūponotanga ko tētahi pūkeko, ko tētahi kererū rānei te kāri tuarua. E whā anake ngā ruru, 10 ngā pūkeko, 10 hoki ngā kererū.
Kēmu 3
| Ngā tohutohu |
|
Ka mahi takirua ngā ākonga. Kia 10 ngā pūkeko, kia 10 ngā kererū, kia 4 ngā ruru, kia kotahi te kiwi ki ngā pūkei kāri a ia takirua ākonga. Riwhiriwhia ngā kāri ka horahia ai ki te tēpu, ko ngā mata ki raro. Ka hohoko haere ngā ākonga ki te hura i ētahi kāri e rua kia kitea ngā manu. Mēnā he ōrite ngā manu, ka puritia e te ākonga aua kāri. Mēnā he rerekē ngā manu me huri kia anga whakararo anō ai ngā mata. Ka haere tonu te hurahura kāri kia pau rā anō ngā kāri katoa. |
Kia whā kia rima pea ngā kēmu, kātahi ka whakawhitiwhiti whakaaro mō te tūponotanga o roto i te kēmu.
He tauira pātai:
- Ko ēhea ngā manu he uaua te kimi takirua?
- Kāore he takirua o te kiwi. He uaua hoki te ruru nā te mea e 4 anake ngā ruru.
- Ko ēhea ngā manu he āhua māmā ake te kimi takirua? o
- Ko te pūkeko me te kererū nā te mea koia ngā manu maha.
- Mēnā ko te ruru te kāri tuatahi kia huraina, he pēhea nei te tūponotanga ka hura i tētahi anō ruru?
- He tino waimarie mēnā ka huraina tētahi anō ruru, nā te mea e whā anake ngā ruru katoa. He nui kē atu te tūponotanga kia huraina he pūkeko, he kererū rānei.
- Mēnā ko te kiwi te kāri tuatahi kia huraina, he pēhea nei te tūponotanga ka hura i tētahi anō kiwi?
- Kāore e taea tētahi anō kiwi, nā te mea kotahi anake te kiwi i te pūkei.
Kēmu 4
| Ngā tohutohu |
|
Ka mahi takitoru ngā ākonga. Hoatu he mataono ki ia rōpū. Karangia ētahi mata e rua kia whero, ētahi mata e rua kia kahurangi, ētahi mata e rua kia kākāriki. Hoatu he pikitia kōtare ki ia ākonga. Ka whiriwhiria he tae mā ia ākonga, ā, mā ia ākonga e karakara tana kōtare (whero, kahurangi, kākāriki rānei). Hoatu kia 30 ngā noke ki ia rōpū. Ka hohoko haere ngā ākonga ki te pīrori i te mataono. Mēnā ka puta te tae o te ākonga nāna te mataono i pīrori, ka riro i a ia tētahi o ngā noke hei whāngai i tana kōtare. Ka haere tonu te kēmu kia pau rā anō ngā noke katoa. Ko te ākonga kei a ia te maha rawa atu o ngā noke, ko ia te toa. |
Kia whā, kia rima pea ngā kēmu, kātahi ka whakawhitiwhiti whakaaro mō te tūponotanga o roto i te kēmu.
He tauira pātai:
- Ko tēhea te kōtare waimarie – ko te kōtare whero, te kōtare kākāriki, te kōtare kahurangi rānei?
- He āhua ōrite te waimarie o tēnā o tēnā, nā te mea he ōrite te maha o ngā noke ka riro i ia kōtare.
- He waimarie ake te kōtare whero nā te mea he maha kē atu ngā noke ka riro i a ia.
- He pērā te katoa o ngā rōpū?
- Me tuhi ki te papa tuhituhi kia āta kitea ai:
| te maha o ngā noke | |||
| rōpū | kōtare whero | kōtare kahurangi | kōtare kākāriki |
| Hēni mā | 10 | 10 | 10 |
| Himiona mā | 12 | 9 | 9 |
| … | … | … | … |
- Ko tō whakaaro e tika ana kia āhua ōrite te maha o ngā noke ka riro i tēnā i tēnā o ngā manu? He aha ai?
- āe. Nā te mea e rua ngā mata o te mataono ki ia manu, ā, he ōrite te tūponotanga o ia tae, mēnā he tika te pīrori i te mataono.
Kēmu 5
Kia pērā anō i te kēmu tuawhā, engari kia rua ngā ākonga ki ia rōpū, ā, kia rua anō ngā tae ki ngā mata o te mataono. Whakamātauria ētahi mataono rerekē – akene kia rima ngā mata o tētahi tae, kia kotahi te mata o tētahi tae.
Kia pērā anō hoki te āhua o te whakawhitiwhiti kōrero.
Ko te mea nui kia mārama te ākonga, mēnā he ōrite te maha o ngā mata o ia tae, he ōrite anō te tūponotanga o ia putanga (he āhua ōrite te maha o ngā noke ka riro i tēnā i tēnā o ngā kōtare).
Mēnā he rerekē te maha o ngā mata o ia tae, ka rerekē anō hoki te maha o ngā noke ka riro i tēnā i tēnā o ngā kōtare.
| Attachment | Size |
|---|---|
| ManuTakiruaWT1.pdf | 45.01 KB |
| ManuTakiruaWT2.pdf | 46.25 KB |
| ManuTakiruaWT3.pdf | 46.59 KB |
| ManuTakiruaWT4.pdf | 55.73 KB |
| ManuTakiruaWT5.pdf | 48.36 KB |
| ManuTakiruaWT6.pdf | 34.3 KB |
Similar Resources
Pēhea Nei Te Tōkeke
Ko te kaupapa nei, he tirotiro i te tōkeke o ētahi kēmu. Mā te whakamātau, mā te tātai rānei e kitea ai te tōkeke, he pēhea rānei te tōkeke o tētahi kēmu. I takea mai tēnei kōwae ako i te kōwae ako reo Ingarihi Fair Games. Kia rua wiki pea te roa hei whakaoti i ngā mahi katoa o tēnei kōwae ako.
Hoahoa Tūponotanga
Ka āta tirohia te whakaatu i ngā putanga e taea ana i tētahi horopaki tūponotanga ki te hoahoa rākau, me te whakamahi hoahoa rākau hei tātai tūponotanga. I takea mai tēnei kōwae ako i te kōwae ako reo Ingarihi Probability Trees. E rua wiki pea te roa o tēnei kōwae ako.
He Kēmu Tūponotanga
Ko ngā mahi i konei, he tūhura i tēnei mea te tūponotanga. Ka whakamahia te hautau hei whakaatu tūponotanga, ka tirohia ētahi kēmu tūponotanga, ka tuhia hoki he hoahoa rākau.
He Papa Raraunga 2
Ko te kaupapa nei, he tirotiro i tētahi rautaki mō te kohikohi, mō te wehewehe, mō te whakaari raraunga tauanga. E hāngai ana tēnei kōwae ako ki te taumata tuatoru o te marautanga pāngarau. Ko te kōwae ako He Papa Raraunga 1 e hāngai ana ki te taumata tuarua.
He Papa Raraunga 1
Ko te kaupapa nei, he tirotiro i tētahi rautaki mō te kohikohi, mō te wehewehe, mō te whakaari raraunga tauanga. E hāngai ana tēnei kōwae ako ki te taumata tuarua o te marautanga pāngarau. Ko te kōwae ako He Papa Raraunga 2 e hāngai ana ki te taumata tuatoru.



